SRPSKI JEZIK IZMEĐU ISTINE I OBMANE

srpski jezik izmedju istine i obmaneSRPSKI JEZIK IZMEĐU ISTINE I OBMANE
Jelica Stojanović i Draga Bojović
2006. ćirilica, tvrdi povez, 166 str., 21 cm

U prvoj knjizi u Crnoj Gori koja analizira dramatična dešavanja oko imena i statusa srpskog jezika autori donose zbirku radova kojim se ovoj problematici prilazi sa lingvističkog i sociološkog stanovišta. „Crna Gora, njeno narodno i jezičko biće, toliko su ukodirani u srpski jezik i đirilicu kao njegovo izvorno pismo da se nikada nije, na lingvističkoj ravni, govorilo čak ni o nekoj posebnoj varijanti srpskog jezika u Crnoj Gori.“

Više informacija: SRPSKI JEZIK IZMEĐU ISTINE I OBMANE

About these ads

One Response to SRPSKI JEZIK IZMEĐU ISTINE I OBMANE

  1. ikjasen kaže:

    Draga Bojović
    OPET O „PREIMENOVANJU“ (DOIMENOVANJU, RAZIMENJAVANJU…)SRPSKOG JEZIKA U CRNOJ GORI, I JOŠ PONEČEMU

    Umjesto zaključka

    Iako je već iznesen javnosti, neophodnim se pokazuje sumaran pregled lutajuće logike tvoraca „crnogorskog jezika“ koja doprinosi destandardizaciji, razimenjavanju i destrukciji jezičkog sistema jezika koji se u Crnoj Gori zove srpski.

    a) Nazovi lingvističko štivo na temu kodifikacije tzv. crnogorskog jezika, nazovi lingviste koje je takvo da je norveški lingvista Sven Menesland primijetio: Teško je izaći pred narod i saopštiti mu da govori takvim jezikom. Uzgred budi rečeno, taj jezik je neka neodređena arhaizirana forma jezika pa se o njegovoj kodifikovanosti uopšte ne može govoriti.

    b) Politikantski, prazni nazivi – crnogorski, crnogorsko-srpski kojima su nazovi uporišta objašnjenja raličitog tipa: svaki narod ima pravo da jezik nazove svojim imenom, to je demokratsko paravo naroda, svi narodi u okružnju su jezik nazvali svojim imenom…

    v) Maternji jezik u obrazovanju sa različitim nazivima, opet zasnovan na demokratskom pravu roditelja i đaka da biraju naziv…, kao i na tome da „srpski zovemo crnogorski“ i sl.

    g) Na kraju argumentacija da se ime jezika izvodi od imena države, gdje više, po birokratskoj logici ne postoji kategorije naroda jer se došlo do saznanja da u Crnoj Gori žive narodi koji bi jezik imenovali po nacionalnom prioritetu, i kao da jezik i narod nije postojao prije državne tvorerevine, a njegov naziv društveno provjeren na popisu stanovništva koji je u čitavom svijetu najautentičnija slika stvarnosti neke pojave, jer, statistički gledano, obuhvata stoprocentni uzorak. Reprezentativna je u tom smislu izjava poslanika: Nijesam čuo da se igdje u svijetu popis uzima kao relevantan za imenovanje jezika. Svakako da nije, jer je to domen lingvističke terminologije, a popis je domen statistike i socioligije, koje, u prirodnim okolnostima sarađuju na adekvatan način.

    d) Upisivanje u nacrt ustava (sada u Ustavu!) naziva nekodifikovanog jezika na prvom mjestu, a onda i naziva kompromisnog tipa, srpsko-crnogorski, nastalog opet iz glave nekoliko poslanika sa argumentacijom: „U Crnoj Gori je jezik koji građani zovu srpski i crnogorski”. Međutim, niko se u Crnoj Gori nije izjasnio da mu je maternji jezik srpski i(li) crnogorski, niti takav naziv ima uporišta u prostoru filologije, lingvistike, kulture i naroda. Odveć, je međutim poznata činjenica da „ustav ne propisuje ime jezika, on ga uzima kao gotovu kategoriju da označi jezik čiju upotrebu reguliše i piše se (ustav) na tom jeziku”.29

    Sagledavanjem kriterija lingvističke, sociolingvističke i ponuđenih kriterija, koji se čak ne mogu nazvati ni političkim već politikantskim zato što i na elementarnom nivou ne korespondiraju sa političkim činjenicama, po sebi se nameće zaključak:

    a) Da je ime i standard srpskog jezika jedina jezička i naučna stvarnost u Crnoj Gori, bez obzira na kojekakve ideologizacije, zato što se pokazalo da je ono matica koja okuplja najširi društveni kolektiv, dok su pristalice tzv. crnogorskog jezika raspolućene – na jednoj strani folklornom mitomanijom i arhaizacijom jezika, a na drugoj – prostom „pozajmicom” standarda srpskog jezika i površnom anologijom imena jezika i imena države. Naravno, izvan naše analize ostali su tzv. manjinski jezici.

    b) Svako prekrajanje jezičke stvarnosti izazvalo bi raskol jezičkog i društveno-političkog jedinstva naroda u Crnoj Gori, različitih nacionalnih i vjerskih opredjeljenja. Neosnovano dospijevanje, mimo volje struke i naroda, na nivo ustavnog rešenja imena jezika pokazalo je svu teatrologiju politikantskog pristupa, počev od ostrašćene isključivosti vezane za prazno ime crnogorski, ispraznih, a dvostruko neistinitih naziva (po sadržaju i smislu) tzv. kompromisnog tipa (srpski i(li) crnogorski), što predstavlja izjednačavanje nepostojećeg sa postojećim jezičkim identitetom – pa sve do izrazito nacionalističkih zahtjeva identičnosti nacionalnog i jezičkog, pa državnog i jezičkog, prevaziđenih u modernom svijetu, – nije ništa drugo do nasilje nad naukom o jeziku i jezičkom stvarnošću.

    v) Takvi rezovi na nivou imenovanja usložnili bi dodatno jezičku situaciju rastakanjem srpskog jezičkog sistema i nasleđa u kulturi različim ideologizacijama, raskolu u okvirima protagonista i „normativista” tzv. crnogorskog jezika i neizbježnom i pogubnom instrumentalizacijom jezika u svrhu različitih dioba.

    REZIME

    Sociolingvistički ogledi u ovom radu pokušaj su tumačenja konfuznih i ispolitiziranih projekcija jezičkog pitanja u Crnoj Gori. Stoga se nikakav valjan zaključak ne može izvesti, pogotovu onaj koji bi pokazivao i elementarnu logiku u tim procesima. Jedno je, međutim, i na kraju, očito: U Ustav Crne Gore upisan je „crnogorski jezik“ kao „službeni jezik“ kojemu obećavaju njegovi normativisti budućnost. Iz službenog u normativni, pa, Bog će znati, kuda dalje!?

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

Prati

Dobijte svaki novi članak dostavljen u vaše poštansko sanduče.

%d bloggers like this: