GRAMATIKA SAVREMENOG GRČKOG JEZIKA
16/08/2011 1 komentar
GRAMATIKA SAVREMENOG GRČKOG JEZIKA
Predrag Mutavdžić
2007. ćirilica, broširano, 229 str., 21 cm
U knjizi je dat osnovni pregled gramatike savremenog grčkog jezika, što je uslovilo njen oblik, način izlaganja, sadržaj i naučni i stručni nivo. Gramatika je pregledna i odgovara nastavnim programima učenja jezika. Namenjena je prevashodno studentima neohelenistike, ali i svima ostalima koji se na bilo koji način bave savremenim grčkim jezikom.
Više informacija:
GRAMATIKA SAVREMENOG GRČKOG JEZIKA
Stara je školska izreka: ”Niko ne voli matematiku, još manje gramatiku”.
U njoj, osim duhovitosti i rime, ima još nečeg zaista istinitog – obe nauke su
takve da zahtevaju, sa jedne strane, bezuslovno i beskompromisno prihvatanje
neumitnih činjenica, a sa druge traže logičko razmišljanje i povezivanje, čak i
tamo gde nam se na prvi pogled čini da nikakva veza ne postoji. Iz ovakvih
dijametralno oprečnih stavova proističe paradoks koji ove nauke odlikuje.
Gramatika je još od drevnih antičkih vremena zamišljena kao posebna
umetnost (veština, τεχνή) ovladavanja nečim što se teško može savladati –
jezikom. Otuda je od tih prvih dana pa do danas uvek u formi jednog svojevrsnog
(rekli bismo kataloškog) opisa i popisa jezika i svih njegovih morfoloških
elemenata. Istorijski posmatrano, gramatika se pojavila tek onda kada je ljudska
misao vidno uznapredovala i kada se javila prirodna logička i filosofska
potreba da se uvede red u jezik. Verovalo se da će se preko opisa, određenja,
sistematizacije i klasifikacije svega jezičkog uočiti pravilnosti, sličnosti i
podudarnosti između (pojedinih) elemenata kao i sve nepravilnosti (anomalije)
i odudaranja od onog što se smatralo ”ispravnim”. A da je ovaj zadatak od davnina
ostao u suštini isti, ne treba posebno isticati. Jedino su se menjali sistemi
pristupa, klasifikacija, opisa, imenovanja, sagledavanja uloge, značaja i
funkcije svih jezičkih elemenata i njihovih odnosa između sebe.